Kako se Fortenova agrobiznis strateški uklapa u poslovnu priču Žita?
Ovo je zadnja u seriji priča o tome kako pojedini potencijalni kupci mogu gledati na akviziciju Fortenove agrobiznisa. Nakon priče o Meszarosu i Podravki, na red je došlo osječko Žito.
Žito je već u vrijeme Lex Agrokora već bila vrlo respektabilna firma, ali manje značajan poljoprivredni proizvođač od Belja, Vupika i PIK Vinkovaca kombinirano. I u to doba također u ozbiljnoj krizi radi čega su i prodali dio imovine u RH i Srbiji. Međutim, nakon što je Žito u periodu 2017-2019. godine napravilo restrukturiranje svog poslovanja, danas je Žito definitivno lider hrvatske poljoprivredne industrije. Pomogle su tome i dobre poljoprivredne godine u periodu 2021-2023 (isti tržišni uvjeti su bili za sve iako ih nisu svi jednako kvalitetno iskoristili). Žito je u npr. u 2021. i 2022. ostvarivalo 3 x veću EBITDA od Fortenova agrobiznisa (bilance su usporedive veličinom) i zbog svega toga Žitov poljoprivredni biznis je danas veći od Fortenovinog po vrijednosti bilance, prihoda i dobiti. Grupa Žito je došla do visoke faze zrelosti proizvodnih rezultata i potvrdila ispravnost svoje cjelovite poslovne strategije bazirane na 5 stupova: ratarstvo-stočarstvo-industrija-trgovina-energija.
Što proizvodi Žito, odnosno koje su poslovne cjeline unutar tvrtke?
RATARSTVO: na 18.500 hektara ratarskih površina proizvodi se pšenica, kukuruz, soja, uljana repica, suncokret, šećerna repa, lucerna
INDUSTRIJA: proizvodnja ulja, brašna, stočne hrane. Osim ovog, treba još izdvojiti značajan poslovni udjel u Hrvatskoj industriji šećera (nije u ovim brojkama prihoda, ne konsolidira se u izvještajima iz kojih sam crpio podatke).
TRGOVINA I SILOSI: ovaj segment poslovanja se bavi kooperacijom (prodaja repromaterijala, otkup žitarica i uljarica) i silosnim poslovanjem. Ovaj segment biznisa svega je u službi vlastite Industrije, ali nakon što namire vlastitu industriju pšenicom, repicom, sojom, suncokretom, ječmom i kukuruzom ostane dosta toga i za prodaju kupcima van sustava Žita.
STOČARSTVO: proizvodnja svinja, tovne junadi, mlijeka i jaja.
U prošloj priči dao sam pregled što proizvode Fortenova agrobiznisi (zbrojio sam u tablicu ispod samo podatke Belja, VUPIK-a i PIK Vinkovaca).
Što proizvode Fortenova agrobiznisi je prikazano ispod:
Ratarstvo i stočna hrana: proizvodi se pšenica, kukuruz, ječam, šećerna repa, soja, uljana repica, mrkva, grašak, stočna hrana svih kategorija
Stočarstvo: žive svinje, telad, tovnu junad, mlijeko
Industrija: mljekara, sir, kulen i suhomesnati proizvodi
ViV: vino
Kooperacija i silos: trgovina i otkup, skladištenje žitarica i uljarica
Energija: bioplinska postrojenja 9,8 MW (ova proizvodnja je pod Energija Gradec d.o.o i nije u gornjim brojkama u tablici)
Što dobijemo ako usporedimo u istoj tablici Žito i Fortenova agrobiznise (prvo sam korigirao donju tablicu jer Fortenova prikazuje stočnu hranu uz ratarstvo – pa sam prebacio 30 MEUR sa stavke „ratarstvo“ na stavku „industrija“ da bi mogli raditi 1:1 usporedbu sa Žitovim podacima. Zašto baš 30 MEUR? Cca 150.000 tona stočne hrane koju proizvede TSH u Dardi x 200 EUR/toni – ovdje je moguća greška od +/- 10 MEUR u tom rasporedu).
Ratarstvo Fortenove ostvaruje dvostruko veće prihode od Žitovog, što je logično s obzirom na veći broj hektara i prihodovniju strukturu plodoreda (povrće, repa) (68 MEUR u odnosu na 36 MEUR)
U stočarstvu Fortenova je i dalje puno veća od Žita (143 vs 82 MEUR)
U segmentu industrije Žito je bitna veća tvrtka (143 vs 82 MEUR)
U segmentu kooperacije i silosa Žito je bitno jača tvrtka (122 vs 13 MEUR). Ovo je omjer koji se promijenio drastično od vremena Lex Agrokora – od tog vremena vodeću poziciju koju je imala Agrokor trgovina u trgovini žitarica, uljarica i repromaterijala zauzeli su drugi igrači na tržištu – Žito, Agronom, Mauthner, Axereal...)
Gledajući suhe brojke, Fortenova agrobiznis je sjajna mlada za Žito – radi se o vrlo sličnim proizvodnim tvrtkama, integracijski procesi će biti bitno lakši (udaljenost, kadrovi), a sinergijski efekti su najveći od svih potencijalnih kupaca. Žito bi proširilo svoju osnovnu paletu proizvoda na mlijeko i sir i tako dobilo jaču poziciju na policama za svoja jaja, brašno, mesne proizvode. Dodatno dobilo bi kontrolu nad proizvodnjom sirovine za svoje industrije, jaču poziciju u kooperaciji i trgovini, a u stočarstvu se bave gotovo istim proizvodnjama svinjogojstva, tova junadi i muznih krava – ekonomija obujma će i tu odraditi svoje. Iz tablica je jasno, od svih konkurenata za kupnju Fortenova agrobiznisa Žito ima sigurno najviše sinergijske potencijale.
Gledajući samo brojke i slova, ovo je prilika koju Žito ne smije propustiti. I tu dolazimo do ali... ne pod svaku cijenu.
Ako već niste, pročitajte prvo priču Vrijedi li Fortenova agrobiznis 500 MEUR. Prije donošenje čvrstih stavova, volim se preispitati i uzeti više kutova gledanja na istu priču. Kako sam zadnjih 15tak godina imao priliku surađivati sa Žitom i utvaram si da poznajem tu tvrtku i ljude, ovu sam transakciju odlučio pogledati iz cipela vlasnika Žita.
Stavite se malo u cipele Marka Pipunića. Ima preko 60 godina života, ima sjajan biznis i odličan tim, zadnjih godina se dosta povukao iz core businessa (jer je izgradio odličan tim i pustio ih da rade) i primarno svoje vrijeme troši radeći nove projekte poput hotela i bolnice u Čepinu. U vremenu kad je planirao vjerojatno uživati u životu, plodovima svoga rada i raditi što ga veseli, trebao bi progutati zalogaj koji je trenutno približne veličine Žita (što je stvarao 40 godina), preuzeti pri tome 300-400-500 MEUR novog duga po visokim kamatama, i idućih 3-5 godina jako raditi da zapušteni biznis dovede u red – i to sve za niske stope povrata kakve su generalno u poljoprivrednoj industriji. Transakcija je to koja mu može uništiti mirnu starost, i to sve u neizvjesnim vremenima visokih kamatnih stopa, klimatskih promjena i geopolitičkih potresa u blizini. Gledajući širu sliku, siguran sam da nije spreman preplatiti Fortenovin agrobiznis. A i zašto bi iz svoje trenutne pozicije?
Gdje je tu Osatina grupa? Iako nisam detaljno radio analizu Osatine, a radi se također o vrhunskoj tvrtki koja bez sumnje ima izvrsnu strategiju i visoku posvećenost vlasnika biznisu. Kupovinom PIK Vinkovaca, Osatina rješava svoj najveći problem – premale količine poljoprivrednog zemljišta u odnosu na veličinu svog stočarstva i industrije. Dodatni plus je što su i Osatina i PIK Vinkovci tvrtke koje se bave povrćem, geografski su na istom području.
I na kraju pitanje svih pitanja: od tri opcije s kojima se trenutno špekulira, što bi bilo najbolje za Hrvatske strateške poljoprivredno prehrambene interese? Evo mog happy day scenarija:
Žito/Osatina kupe Fortenova agrobiznis. Zašto? Jer mogu, jer će taj posao napraviti kako treba i imaju kadrovske kapacitete za dobru integraciju. Žito je dokazalo da zna stvoriti visoku vrijednost od svojih akvizicija i da kupuju da stvaraju a ne da ruše.
Podravka kupi od Fortenove Zvijezdu, PIK Vrbovec i Jamnicu. Zašto? Jer će to napraviti kako treba, znaju to raditi i imaju kadrovske kapacitete za dobru integraciju.
Podravka dogovori sa Žitom/Osatinom/ostalima dugoročno partnerstvo na proizvodnji sirovine za sektore gdje je Podravka deficitarna. Zašto? Jer je ovo u interesu i jednih i drugih. U proizvodnji povrća se ostvaruju veće dobiti nego na žitaricama i uljaricama, a Podravki je (što više domaća) sirovina bitna za poslovni uspjeh. Pročitajte Priču o navodnjavanju pa će vam biti jasno zašto bi to bilo dobro za njih.