Idu izbori - između koga/čega bira hrvatski poljoprivrednik i ribar?

Uskoro će izbori, hrvatski poljoprivrednik i ribar će uskoro zaokruživati glasačke listiće. Što nudi hrvatskom seljaku i ribaru koja politička opcija?

Vrijeme je izbora a ja poludokon, pa sam otišao na HUP-ov događaj pod nazivom „Političko sučeljavanje “Prava pitanja“ - POLJOPRIVREDA, HRANA I INDUSTRIJA: Kako povećati produktivnost i osigurati samodostatnost?“ https://www.hup.hr/politicko-suceljavanje-prava-pitanja-poljoprivreda-hrana-i-industrija-kako-povecati-produktivnost-i-osigurati-samodostatnost

Prva misao: pravo vrijeme, bitna tema, bravo HUP. Ove je prva od 4 sučeljavanja i na prvom odmah tema – poljoprivreda: sučelili su se Marija Vučković (HDZ), Božo Petrov (MOST), Goran Kušec (SDP), Mario Radić (Domovinski pokret) i Sandra Benčić (Možemo). O važnosti dosta govori i sastav sve stranke poslale su lidere ili specijaliste za poljoprivredu (Kušec je profesor na Agronomskom fakultetu i bio je kandidat SDPa za gradonačelnika Osijeka).

Nisam puno očekivao od sučeljavanja jer poljoprivreda je presložena tema za ovakav format(prekratak, previše sugovornika itd) u predizborno vrijeme, a kako Petrov, Radić i Benčić znaju o poljoprivredi isto koliko i o nogometu za očekivati je bilo da će generalizirati i da će tu biti više prepucavanja nego prilika da vidjeti koje konkretne poteze bi te stranke mogle napraviti. Što misli i radi HDZ (odnosno Marija Vučković) dobro mi je poznato i to se jasno vidi iz rezultata rada ministarstva zadnje 4 godine, tako da me najviše zanimalo što SDP ima za reći jer su mi njihovi stavovi o poljoprivredi poprilično nepoznati a panelist mi se činio relevantan (ne poznam čovjeka niti sam išta čuo o njemu prije ovog panela). SDP dugo nije bio na vlasti da bi mogao suditi o njihovim potezima, a o poljoprivredi se baš ne izjašnjavaju puno kao oporba ipak su to većinom gradski dečki.

Ukratko o skupu:

Odlično uvodno izlaganje Irene Weber o problemima hrvatskog agrara i zahtjevima HUP-a, dobro pripremljeno i pristojno oštro kako to ona obično radi. HUP izlaže iz perspektive svojih članica koje su u pravilu veće tvrtke, ali kao tržišno orijentirani um slažem se u većini sa HUP-ovim pogledom na poljoprivredu. Tu je perspektiva bitna: ja dubinski razumijem svoj segment bavljenja poljoprivredom i  moji stavovi oblikovani su mojim osobnim iskustvima, HUP zastupa šire interese.

Prvi dio panela: točke svog izbornog programa u sektoru poljoprivrede i ribarstva prvo iznose po 2 minute svaka od stranaka:

HDZ (Vučković): ključne postavke programa su:  povećanje vrijednosti proizvodnje i produktivnosti po zaposlenom u poljoprivredi: cilj je 2028. podignuti produktivnost na 12.000 EUR/poljoprivredniku. Povećavati vrijednost proizvodnje. Koncentracija na osjetljive sektore: mlijeko, meso. Međunarodno tržište. Veći udio trajnih nasada i povrćem. Propisali su mjere koje namjeravaju napraviti i već ih provode. Mjere su također koje otklanjaju slabosti niske razine prerade poljoprivrednih proizvoda. Osnažiti ribarstvo, akvakulturu se nastavlja rast od 2016 50+ %. Sredstva u razvoj prerade i akvakulture. (Vučković je jedina pričala i o ribarstvu).

SDP (Kušec): kaže da sve što je rekla Vučković ne stoji. Pad je u proizvodnji mesa i mlijeka usprkos ulaganjima. SDP ima složen i opsežan plan. Kojeg će provesti ako dobije priliku. Vratiti će Agenciju za poljoprivredno zemljište i centralizaciju odlučivanja o poljoprivrednom zemljištu. (SDP-ov panelist je imao veliku tremu i vidi se da mu panel-arena nije svakodnevica za razliku od ostalih iskusnih profesionalaca  javnog nastupa - nije se stigao izraziti sa konkretnim prijedlozima iscurilo mu je vrijeme koje je bilo ograničeno)

Možemo (Benčić): Zelena tranzicija – zelena reindustrijalizacija Hrvatske, povećanje izvoza. Jedan od strateških sektora je proizvodnja hrane i prehrambena industrija. Što se tiče mjera: smanjenje birokratiziranosti procesa, izvještavanje o korištenje poticaja, otvoriti tržište za male OPG-ove (zelena javna  nabava, kratkoća transporta direktno od proizvođača – to će osigurati da OPG-ovi mogu planirati dugoročno svoju proizvodnju). Razvoj logistike i logističkih lanaca. Poboljšanje tla (humusa) ugraditi u poljoprivredne mjere. Ozbiljno ulaganje države u retencije/navodnjavanja. Korištenje geotermalnih izvora za poljoprivrednu proizvodnju.

MOST (Petrov): Svi znaju što se treba napraviti. „Plan je dobar ali provedba ima upalu pluća“. Poljoprivreda mora biti strateška grana gospodarstva – u njihovom programu je izdvojeno poglavlje. Fokus na produktivnost rada (približiti se 20.000 EUR po poljoprivredniku). Preduvjeti su dodjela zemljišta, komasacija, infrastruktura, poštene trgovačke prakse. Subvencije da idu prema proizvođačima a ne lovcima na poticaje. Poticaji moraju ići u smjeru da se sačuva ruralni prostor. Balans velikih tvrtki i obiteljskih gospodarstava – 60% poticaja prema obiteljskim gospodarstvima. Ako se to ne dogodi nestati će ljudi iz ruralnog prostora, jaz siromašnih i bogatih, nema prosperiteta države.

DP (Radić): konkretno kaže da sele ministarstvo poljoprivrede u Osijek. Previše zaposlenih u APPRRR. Cijeli sustav poticaja se mora okrenuti naopačke – poticaji ne smiju biti na zemlju nego na proizvode. Državne otkupne stanice , ili zadruge, ili kooperative su rješenje za tržišne probleme hrvatskog poljoprivrednika. Treba natjerati hotele i trgovačke lance da kupuju lokalno – preko odbitka poreza na dobit.

Onda je došla diskusija, gdje je moderator pitao pitanja o temama poput poljoprivrednog zemljišta, restitucije (povrata zemljišta), kako misle podići produktivnost itd.

Diskusija:  o poljoprivrednom zemljištu i zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Stranke moraju izreći svoje stavove o ovom pitanju (mijenjati ili ne mijenjati, što ne valja i može biti bolje...)

HDZ – zakon uvijek može bolji, mogućnosti su otvorene

SDP – centralizacija dodjele zemljišta – povratak Agencije za poljoprivredno zemljište. Cijene zemljišta nisu dobro određene neki plaćaju 1000 EUR/ha a neki veliki plaćaju kikiriki (Malić: ovo je netočno velikima se provela ili se radi revalorizacija a nitko od malih ne plaća ni blizu 1000 EUR/ha zakup. Točno je da postoje razlike ali postoje i razlozi za to, pravna osnova...)

Možemo – prioritet im je dodjela poljoprivrednog zemljišta.

MOST – treba ga (Zakon o poljoprivrednom zemljištu) potpuno izmijeniti.  I zakon o komasaciji. I državno i privatno treba staviti u funkciju radi se o 800.000 hektara. Protiv poreza na zemljište – treba uvesti kazne ako se ne obrađuje.

DP – nikad neće biti svi zadovoljni – moraju se uspostaviti kriteriji (koliko zaposliti ljudi, koliko prihoda treba ostvariti) i ako se kriteriji ne poštuju oduzimati državno zemljište.

I dalje neću prenositi što je bilo, jer dalje se raspala planirana forma i što je god novinar pitao panelisti su se stalno vraćali da odgovore što je netko prije rekao odnosno ispravljanje krivih navoda i upadanje u riječ. Kao u Saboru.

Poslije Vučković (uvijek dobro pripremljena i argumentirana sa brojkama – nije niti čudo ona se od svih panelista bavi poljoprivrednom politikom 12 sati dnevno dok se ostali bave par minuta dnevno), najbolji dojam je ostavio Petrov koji je bio solidno pripremljen mada mi se čini da je većina njegovih iskustava iz doline Neretve što je netipični presjek hrvatske poljoprivrede. Benčić neloša s obzirom da joj je većina informacija o poljoprivredi od malih OPG-ova sa placa. Kušec nije bio na razini zadatka, pomalo profesorski, bez osjećaja za temu i rekao je puno brojki koje ne stoje gdje sam ga automatski prestao doživljavati ozbiljno. Radić isto nije duboko u temi i generalizirao je svaku temu. Ali njegov poslovni pogled na temu je osvježenje vidi se iskustvo poduzetnika i korporativnog managera. Ako bi ocjenjivao paneliste kao u školi (a ocjenjujem argumentiranost, pripremljenost, jasnoću izlaganja, držanje teme...): Vučković 5, Petrov 3, Benčić i Radić 2, Kušec 1 (sorry profesore siguran sam da znate ali trema i strani teren je učinilo svoje).

Ono što je fascinantno da za ozbiljnu temu poljoprivrede (koja uključuje ribarstvo, vode, šume... desetke tisuća zaposlenih i jako bitan kreator BDP, okoliša i opstojnosti ruralne Hrvatske) stranke koje imaju ambiciju voditi državu zapravo nemaju čovjeka ili ljude koji se tom temom ozbiljno bave. Pri tome mislim na DP, Možemo i MOST. Poljoprivreda je užasno složen sektor – ratarstvo, stočarstvo, ribarstvo, akvakultura, veterina, sigurnost hrane, tlo, voda, šume, lovstvo... regulativa, EU, operativna složenost... ne možete na ovakav skup poslati Benčić ili Petrova na Vučković koja živi poljoprivredu zadnje 4 godine, pojede ih za doručak. Ako hoćemo kvalitetan panel o poljoprivredi, samo je HDZ pokazao da suvereno vlada temom. Pod kvalitetan mislim na onu razinu argumentiranja svojih stavova koja vodi kvalitetnom dijalogu. Jednom sam rekao AP da se Vladu može birati na 4 godine, a ministra poljoprivrede mora na 8 godina. Sektor je složen i spor, treba nam nadstranački konsenzus oko ključnih tema hrvatske poljoprivrede kao što su državno zemljište i prioritetni sektori poticanja. Ruralni razvoj. Ekološka poljoprivreda. Prerada. Akvakultura. Navodnjavanje. Geotermalna energija. Itd.  U suprotnom imat ćemo dovijeka sadašnje stanje - mandat traje 4 godine, promjena zakona traje 2 godine, donošenje pravilnika još godinu, i u četvrtoj godini kreće provedba. I tako u krug. Iduće godine imamo nekog novog ministra iz neke nove stranke i sve kreće ispočetka – 2 godine za promjenu zakona...

Najbolja stvar koja je ispala iz ovog sučeljavanja je da sam shvatio da bi bilo lijepa tema za blog Poljoprivredne priče analizirati programe stranaka vezano uz poljoprivredu. Iako mi je savršeno jasno da je politika postala forma i da sadržaj više nikome nije bitan (najmanje biračima), ali barem se dobije dojam koliko se tko u strankama koje imaju ambiciju voditi Hrvatsku potrudio napraviti suvisao program za sektor poljoprivrede i ribarstva. Nemam nikakvih iluzija da će se išta u hrvatskoj poljoprivredi značajno primijeniti u budućem 4- godišnjem razdoblju. Sektor je presložen i sporo se mijenja, doneseni su ključni dokumenti i politike (dio ZPP EU 2023-2027), budući ministar bez obzira iz koje strane i sa kojim programom je ušao ne može puno van tog okvira jer je on zadan od EU. Najviše  što može je djelovati na skučenom području i prije svega uložiti vrijeme da sustav (Ministarstvo, APPRRR, HAPIH...) bude bolji, educiraniji, digitaliziraniji i učinkovitiji.

Za analizu uzeo sam program najjačih stranaka prema anketama – HDZ, SDP, Možemo, MOST, Domovinski pokret.

Kratki zaključak ako vam se neće dati čitati detalje pojedinog programa ispod (a trebali  bi ako vam nije bitno čiji je dida bio ustaša a čiji partizan): najviše se oko programa potrudio SDP. Kvalitetna analiza sadašnjeg stanja sa puno brojki. Prijedlozi su očekivano pomalo pjesnički „smanjiti ćemo“, „učinkovitije“, „pravednija raspodjela“... ali netko se potrudio napisati tih 8000+ riječi. Ovako bi svaki program trebao izgledati – prvo opiši problem pa onda predloži ciljeve i rješenja.

Korektan posao u svom programu je odradio DP i Most – potrudili su se izložiti svoje stavove, dosta je tu populizma i neprovedivih stvari ali u kojem programu ga nema. Lošije je to napisano od SDP-ovog jer fali brojki i analiza, odmah su prešli na ključne poruke njihovih agrarnih politika.

HDZ-u je poljoprivreda bitan sektor i vidljivo je (i po sve većim podočnjacima ministrice Vučković) puno napora da se sektor popravi. Ali nedopustivo je da nema zasebna poglavlja o poljoprivredi u Programu stranke. Ipak je ruralni prostor i poljoprivreda njihova jaka glasačka baza.

Možemo – 116 riječi o poljoprivredi na cijelom njihovom web-u. 116 riječi. 77 riječi u programu od 4 natuknice.

Da se opet izrazim ocjenama kao u školi – SDP 4, Most, DP i HDZ 3, Možemo 2.

I za koga da onda glasa Hrvatski seljak i poljoprivrednik? Umjesto odgovora evo završnog dijela najpoznatijeg govora Stjepana Radića.

Gospodo!
Najstrašnija je stvar, najveći je grijeh i najveća politička pogreška svoj rođeni narod stavljati pred gotove činjenice, to jest voditi politiku po gospodskoj svojoj voljici, bez naroda i protiv naroda. Ako to ne vjerujete, dao bog svima poživjeti toliko to neće biti dugo da vidite kako će hrvatski narod u svojoj republikanskoj i čovječanskoj svijesti vas otpuhnuti baš u času kad ćete misliti da se narod smirio, a vi da ste ga dobro zajahali.

Živjela republika!

Živjela Hrvatska!

---

PROGRAMI STRANAKA

HDZ

Kako je HDZ jučer objavio izborni program, nadao sam se naći ga na web stranicama stranke – međutim nema ništa. Tako da računam da je program ono što je iznijela Marija Vučković na ovom panelu a to je: dignuti vrijednost proizvodnje i produktivnost: cilj je do 2028 podignuti produktivnost na 12.000 EUR/poljoprivredniku. Povećavati vrijednost proizvodnje. Koncentracija na osjetljive sektore: mlijeko, meso, međunarodno tržište. Veći udio trajnih nasada i povrća. Propisali su mjere koje namjeravaju napraviti i već ih provode. Mjere koje otklanjaju slabosti slabe razine prerade. Osnažiti ribarstvo, akvakulturu se nastavlja rast od 2016 50+ %. Sredstva osigurana za razvoj prerade proizvoda ribarstva i akvakulture.

Usput sam pogledao program stranke na hdz.hr, iznenadio sam se da nema zasebnog poglavlja o poljoprivredi. Izdvojio sam rečenice koje spominju poljoprivredu (poglavlja 4.2 4.5 i 5.7). Vrlo skromno i siromašno.

4.2. ...HDZ prepoznaje velike iskorake učinjene u poljoprivredi i ribarstvu, poput povećanja proizvodnje, rasta broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te obnove ribarske infrastrukture i flote, ali pritom i naglašava da će daljnji razvoj i napredak morati znatno više počivati na ekološkom uzgoju, održavanju bioraznolikosti i regionalnom održavanju ravnoteže. Zalažemo se za nastavak modernizacije hrvatskog sela u skladu s načelima zdravog okoliša i ekološke poljoprivrede. Održiv razvoj postat će osnova naših pogleda na daljnje razvijanje ribarstva i otočne politike. .... Isto tako, zalagat ćemo se za uspostavu sveučilišnih studija usredotočenih na energetsku i zelenu tranziciju, održivu poljoprivredu i ...

4.5. Populacijska politika. .... Mnogobrojnim problemskim mjerama usmjerenima k povećanju nataliteta, koje su počele donositi prve rezultate, kao i drugim vidovima strateškog djelovanja poput reindustrijalizacije, modernizacije poljoprivrede te brojnih infrastrukturnih projekata proizišlih iz stabilizacije domaćih financija i izvrsne iskorištenosti europskih razvojnih fondova, cilj je nužan rast populacije. Tako ćemo nastaviti i dalje jer su za HDZ ova pitanja u samome vrhu prioriteta.

5.7. Izazovi suvremenosti: ...HDZ prepoznaje golemu opasnost koju za čitav svijet predstavlja aktualna i sve veća ekološka kriza. Osim sve češćih pojava ekstremnih vremenskih uvjeta, promjena klime imat će i druge negativne posljedice na gospodarske prilike, poljoprivrednu proizvodnju, dostupnost vode, prehrambenu sigurnost i sigurnost ljudi. Zbog toga HDZ podržava Europski zeleni plan za postizanje klimatske neutralnosti, ali i naglašava kako bi svi svjetski akteri, u skladu sa svojim udjelom u onečišćenju atmosfere, morali smanjiti štetne emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova....

Možemo

Možemo u svom programu ima poglavlje o poljoprivredi i ribarstvu: https://mozemo.hr/zelena-i-otporna-ekonomija-u-sluzbi-ljudi-i-planeta/#poljoprivreda-ribarstvo

Sve skupa 116 riječi o poljoprivredi i ribarstvu. Ništa dalje ne treba napisati. Iako mi je ovo donekle očekivano jer poljoprivredni birači nisu fokus stranke Možemo, ovo je ipak sramotno za nekog tko ima političke ambicije na državnoj razini.

Poglavlje 1.2 Poljoprivreda i ribarstvo – donosim u cijelosti Možemo program:

01 Izmijenit ćemo kriterije i sustav poticaja, podržati obiteljska gospodarstva i ekološki uzgoj te obnavljati degradirana tla.

02 Podržat ćemo domaće poljoprivrednike uvođenjem zelene javne nabave u sve javne ustanove.

03 Poticat ćemo održivi razvoj ribarstva uz pomoć modela zajedničkog upravljanja. Provodit ćemo aktivne mjere zaštite i praćenja morskih ekosustava s ciljem povećanja ribljeg fonda.

04 Bolje ćemo upravljati poljoprivrednim resursima. Poljoprivrednicima ćemo po simboličnoj cijeni dati državna poljoprivredna zemljišta koja nisu u funkciji, uz ubrzane procedure

SDP

Iako se profesor Kušec nije snašao na ovom panelu sa starim, iskusnim i agresivnim političkim liscima, ipak je SDP pobjednik što se tiče ozbiljnosti kojom je opisao svoj poljoprivredni program – preko 8000 riječi dosta ozbiljnog teksta, baziran na analizama i brojkama. To je po meni kako bi program svake stranke trebao izgledati – strukturirano, argumentirano i sveobuhvatno. Bravo SDP! (sad se vjerojatno pitate zašto im onda nisam dao ocjenu 5? - to je zato što ja volim konkretne brojke i konkretna obećanja)

http://www.sdp.hr/politike/polazne-tocke-reformu-poljoprivrede-republici-hrvatskoj/

Domovinski pokret

Program Domovinskog pokreta za ove izbore zove se „10 DOMOVINSKIH STUPOVA PREOBRAZBE HRVATSKE“ i u njemu hrvatsko selo ima svoje mjesto. Ovo je neki minimum koji bi svaka stranka morala imati, i DP to ima. Prenosim u cijelosti 2 od tih 10 stupova, nije predugo:

Hrvatsko selo mora biti srce Domovinskog duha i inovativnog razvoja. Obnova otkupnih stanica i organizacija prodaje je ključ opstanka poljoprivrede

Decentralizacija središnje vlasti u pojedine regije: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u Osijek; Ministarstvo mora i infrastrukture u Split; Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova u Rijeku itd…

Tražio sam više po web stranicama, pa sam pogledao i njihov generalni program iz 2021. godine u kojem piše nešto više:

Zemljište je ključno za opstanak naroda. Ključni problem hrvatske poljoprivrede je što ni nakon promjene društvenog sustava ne slijedi europski uzor. Prehrambena ovisnost čini Hrvatsku zemljom ranjivog suvereniteta. Kriza poljoprivrede ogleda se u snažnom raseljavanju i raslojavanju aktivnog stanovništva i obitelji, dok stanovništvo stari. Hrvatsko selo, nekoć demografska baza nacije, je desetkovano. Strateškog promišljanja u poljoprivredi nema. Godinama se održava pogon u trajnoj stagnaciji. Sela su nam sve praznija, a zemljišta sve zapuštenija. Nedopustivo je da Hrvatska s izrazitim mogućnostima proizvodnje hrane ima debelo negativan trgovinski saldo i u ovom području.

Uvoz hrane koji je potreban da bismo pokrili prehrambeni deficit oduzima nam godišnje rast od gotovo 3% BDP-a - samodostatnost u prehrani udvostručila bi rast cijelog gospodarstva. Primjer izostanka vizionarske politike prema selu, seljaku i poljoprivredi očituje se i u zadržavanju 1/3 poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, dok je u isto vrijeme selo prepušteno na milost i nemilost financijskog sustava neprimjerenog njegovim potrebama. Hrvatska država se mora jasno odrediti za poljoprivrednu politiku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te očuvanje i razvijanje seljačke poljoprivrede koja se temelji na multifunkcionalnosti.

U Republici Hrvatskoj je registrirano gotovo 160.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili više od 96% svih subjekata koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Istovremeno, u Povjerenstvu za izradu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije bio niti jedan predstavnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. To pokazuje stvarni odnos vlasti prema hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Uz proizvodnju hrane seljačka poljoprivreda istovremeno ispunjava prostornu i ekološku funkciju. Zaposlenost i dohodak gospodarstva, uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju, ostvaruju se kroz diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti. Proizvodnju konkurentnih proizvoda i usluga nužno je povećati prodajom poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države OPG-ima.

Ciljevi Domovinskog pokreta za rješenje nagomilanih problema u poljoprivredi su:

1. prioritet agrarne politike su obiteljska poljoprivredna gospodarstva;

2. povećati seljački posjed do razine održivosti prodajom državnog poljoprivrednog zemljišta OPG-ima; 3. poticati ekološku i integralnu poljoprivredu

4. porezno rasteretiti inpute u poljoprivrednoj proizvodnji da bi naši proizvodi bili konkurentni

5. osigurati pravedni sustav potpora i mjera

6. razviti servis za povlačenje sredstava iz EU fondova s osiguranjem vlastitog ulaganja putem državne banke;

7. urediti tržište poljoprivrednih proizvoda s jasnim profiliranjem domaćih proizvoda, strožim mjerama na uvoz hrane problematične kvalitete, obveznim prethodnim ugovorima s proizvođačima i državnim otkupima

8. uključiti seljačka gospodarstva u iskorištavanje državnih šuma i povećati gospodarsku korist od privatnih šuma

9. razvijati agroturizam, ali i sve ostale oblika turizma u seoskom prostoru

10. proizvodnja zelene energije koja može osigurati zaposlenost i dohodak za oko 5.000 seljačkih gospodarstava

11. bolje upravljanje vodama, kao i ribljim fondom kojega ugrožavaju strani ribari koji ne poštuju ni granice ni pravila ponašanja.

Domovinski pokret – poslije SDP-a najviše su se potrudili ovo izgleda kao program.

MOST

Most se isto solidno potrudio, u svom izbornom programu (https://assets-global.website-files.com/65ed9eafd9252c7b9c174f55/65fa0e2d2c6b098ca48cb69b_Most_izborni_program.pdf) potrošili su dosta tinte na poljoprivredu. Nije predugo pa prenosim u cijelosti:

Poglavlje 5.9. Poljoprivreda i ribarstvo

S obzirom da u Hrvatskoj trenutno postoji 800.000 hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, naš je cilj aktivirati 25 % najplodnijeg neobrađenog zemljišta do 2030. godine, sa svrhom povećanja poljoprivredne proizvodnje i doprinosa ukupnom gospodarstvu. Zauzimat ćemo se za promjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kako bi se anomalije koje negativno utječu na učinkovitost hrvatske poljoprivrede, poput usitnjenog zemljišta ili slabe evidencije o nekretninama, razriješile. Most će stvoriti transparentni zakonski okvir upravljanja poljoprivrednim zemljištem. Njime će se jasno odrediti prednost na natječajima onim kandidatima čiji proizvodi imaju najvišu dodanu vrijednost. S ciljem pravednijeg sustava potpora, želimo povećati udjel potpora za mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva na 60 % ukupno dostupnih sredstava do 2028. godine, uz naglasak na osjetljive sektore poput mesa, mlijeka, voća i povrća, gdje se potpore trebaju isplaćivati u punom iznosu u obliku akontacije. Jedan od načina kojim se može povećati njihov udjel potpora jest kroz njihovo poslovno povezivanje. Korištenjem kvalitetnih tala i voda, agro-tehnike, edukacije i digitalnih mogućnosti u poljoprivredi, cilj je također povećati produktivnost poljoprivredne proizvodnje za 30 % do 2028. godine te dostići 2/3 prosječnog poljoprivrednog dohotka EU-a odnosno približiti se iznosu od 20 tisuća eura po poljoprivredniku godišnje. Osim navedenog, smatramo da se može povećati udjel ekoloških poljoprivrednih površina na 25 % do 2030. godine, što odražava opću europsku tendenciju i ambicije Europske unije za promicanje ekološke poljoprivrede kao dijela Europskog zelenog plana. Snažniji fokus na ekološku proizvodnju i iskorištavanje neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, kao i revitalizacija ribarstva kroz transparentnije upravljanje resursima, mogu biti temelj za stvaranje održivog i konkurentnog gospodarstva. Most želi ulagati u povećanje znanja i inovacija naših poljoprivrednika. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva moraju uistinu postati strateški oblik organizacije u poljoprivredi kako bi se zaustavio egzodus hrvatskog sela. Ključne smjernice Mostove poljoprivredne politike uključuju naglasak na:

1) obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su povezana na proizvodnoj i regionalnoj osnovi što im osigurava profitabilno poslovanje

2) tržišno usmjerene OPG-ove, uključene u lance hrane i osnažene znanjem i inovacijama

3) rast proizvodnje temeljen na modernim tehnologijama, istraživanju i razvoju uz prijelaz na sustave proizvodnje poput ekološke poljoprivrede

4) učinkovite i konkurentne lance hrane od polja do stola te proizvodnju dovoljnih količina sigurne i zdrave hrane za potrebe stanovništva, turizma i sirovina za potrebe industrije

5) bolje upravljanje poljoprivrednim zemljištem, vodama, šumama, bioraznolikosti i obnovljivim izvorima energije

6) ulaganje u infrastrukturu, pametna sela i javne usluge u ruralnom prostoru

7) uspostavu sustava financiranja poljoprivrede i poljoprivrednika kroz kredite, osiguranje, investicijske fondove, fondove rizičnog kapitala, aukcije i burze

8) učinkovitu i jeftinu javnu opterećenja poljoprivrednika. upravu u poljoprivredi i smanjenje administrativnog

Most će raditi na uvođenju pravednih odnosa i reda u sustav poljoprivrednih djelatnosti. Na prvome mjestu, zauzimat ćemo se za promjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Pogrešne i nesustavne politike gospodarenja poljoprivrednim zemljištem stvorile su tijekom vremena brojne anomalije koje negativno utječu na učinkovitost hrvatske poljoprivrede. Standardni problemi s evidencijama o nekretninama, sporovi i nedoumice oko vlasničkih prava, izražena usitnjenost zemljišta opterećuju i koče daljnji razvoj poljoprivrede. Osobitu zabrinutost izaziva i spoznaja da je glavni smisao aktualnog sustava raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem ponajprije održavanje političke moći i pozicija, a ne njegova učinkovita uporaba. Suprotno tome, Most će stvoriti transparentni zakonski okvir upravljanja poljoprivrednim zemljištem. Njime će se jasno odrediti prednost na natječajima onim kandidatima čiji proizvodi imaju najvišu dodanu vrijednost. Radit ćemo i na osnaživanju kontrolnih mehanizama radi suzbijanja velikog broja nepravilnosti i manipulacija u korištenju zemljišta poput „podzakupa“, lažnog prikazivanja proizvodnje ili nepoštivanja gospodarskih programa temeljem kojih su ostvarene prednosti na natječajima za dodjelu zemljišta i slično. Kada je u pitanju problem usitnjenosti poljoprivrednog zemljišta, pokrenut ćemo mjere okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Most će se zalagati i za preoblikovanje sustava potpora u poljoprivredi s ciljem da se smanji i dokine ovisnost poljoprivrednika o potporama. Smatramo kako potpore treba usmjeriti osobito prema mladim poljoprivrednicima uz naglasak na osjetljive sektore poput mesa, mlijeka, voća i povrća, gdje se potpore trebaju isplaćivati u punom iznosu u obliku akontacije. Most će promicati važnost i ulogu poslovnog udruživanja poljoprivrednika kao strategije tržišnog pozicioniranja i povećanja pregovaračke moći obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Osim toga, osigurat ćemo funkcionalnost lanaca distribucije prehrambenih proizvoda od proizvođača do potrošača uz minimalan angažman posrednika i to kroz uključivanje IT sektora u izgradnji digitalnih platformi.

5.9.1. Ribarstvo

Pogrešno vođenom politikom upravljanja ribarstvom, ili zbog pogrešnih procjena odgovornih osoba ili zbog pogodovanja pojedinim interesnim skupinama, došlo je do poremećaja u smislu ribolovnih mogućnosti i ribolovnih kapaciteta Hrvatske. Niz je problema koje se danas očituju u ovom sektoru. Nema transparentnosti u informacijama oko dodjela subvencija i nepovratnih financijskih sredstava te se trguje kvotama određenih ribljih vrsta i pravom njihova ulova. Paralelno se devastira naša ribolovna flota, zatvaraju mali obrti, a dugoročno se gube tradicija i tradicijski načini ribolova što ima za posljedicu iseljavanje i raseljavanje ljudi sa otoka i priobalnih mjesta. Uvode se nova pravila i nove tehnologije izvješćivanja koje zahtijevaju ogroman napor onih koji tu dokumentaciju moraju popunjavati što dodatno negativno utječe na život i rad samih ribara. Obnova malih plovila, poboljšanje uvjeta rada i sigurnosti na istima je onemogućena trenutno lošim pravilnicima i ne donošenjem novih pravilnika koji bi pozitivno utjecali na rješavanje ovih problema. Pasivni kapacitet kojim Hrvatska može raspolagati, se ne koristi te je „zarobljen“ od strane odgovornih osoba u Upravi ribarstava, iako ono može značajno dovesti do poboljšanja uvjeta rada i sigurnosti. Ribolovni turizam kao gospodarska djelatnost, zasnovan na ulovu tune i igluna je potpuno ugašen i prihodi od njega su svedeni na nulu, iako Hrvatska ima mogućnost i priliku biti jedna od najboljih svjetskih destinacija za ribolovni turizam i turizam zasnovan na ulovu velikih riba, posebno tune. Osim devastirane flote i zatvaranja malih obrta, ribarstveni sektor je zbog navedenih problema u velikoj dodatnoj opasnosti, budući da bi moglo doći do urušavanja pozitivnog poslovanja u uzgajalištima tune uslijed prekrcanih ribogojilišta, nedostatka hrane za ribe u kavezima, pada prodajnih cijena uzgojene ribe zbog viška na tržištu i značajnog rasta troškova uzgoja.

MOST će stoga posebnu pozornost posvetiti hrvatskim ribarima i hrvatskom ribarstvu na sljedeći način:

1) Zalagat ćemo se da se žurno donesu pravilnici koji će hrvatski pasivni kapacitet staviti na raspolaganje ribarima na način da isti mogu imati novija i sigurnija plovila i time njihovo radno mjesto, odnosno brod kojim ribaju, na kojem provode značajan dio svog života i kojim hrane svoje obitelji, učiniti mjestom dostojnim čovjeka i mjestom na kojem neće biti ugroženi njihovi životi.

2) Zalagat ćemo se da se ribolovne kvote koje pripadaju Hrvatskoj dijele pravednije, da se s tih kvota ukine monopol i da neke riblje vrste, poput tune, koje su sada nedostupne običnom hrvatskom čovjeku, ribaru i njegovoj obitelji, postanu dostupne kao hrana i kao ulov od kojeg mogu živjeti.

3) Učiniti ćemo sve da informacije dolaze pravovremeno do svih korisnika subvencija i potpora u ribarstvu kako bi isti mogli ostvariti svoja prava i planirati svoje aktivnosti

4) Zalagat ćemo se da se ribolovni turizam počne razvijati kao posebna gospodarska aktivnost od koje mnogi mogu živjeti, jer je Hrvatska idealno mjesto za ribolovni turizam.

5) Žurno će se ostvariti kontakt s ribarima kroz njihove istinske predstavnike, koji će iznijeti njihove probleme i koji će se boriti za njihove interese, a ne za interese određenih povlaštenih klanova.